Što je Holokaust?

Jedno od objašnjenja glasi: „Holokaust je bilo sustavno, birokratsko progonstvo i ubojstvo približno šest milijuna Židova koje je država odobrila, a nacistički režim i njihovi kolaboracionisti su ga proveli.'Holokaust' je riječ grčkog podrijetla i znači 'žrtva vatre'. Nacisti, koji su na vlast došli u siječnju 1933., vjerovali su u to da su Nijemci 'rasno superiorni', a da su Židovi osuđeni na 'život nedostojan života'. Za vrijeme holokausta, nacisti su također ciljali na druge skupine zbog, kako su smatrali, 'rasne inferiornosti': na Rome/Sinte (Cigane), invalide i neke slavenske narode (Poljake, Ruse i druge). Druge skupine su proganjane zbog političkih razloga ili ponašanja, među njima i komunisti, socijalisti, Jehovini svjedoci i homoseksualci.” Memorijalni muzej holokausta, SAD.

Kako smo obilježili?

Na Povijesti smo povezivali gradivo o Drugom svjetskom ratu sa svjedočanstvima preživjelih, a na Hrvatskom jeziku smo gledali igrani film Branka Ivande, Lea i Darija o sudbini nadarene dječje glumice HNK u Zagrebu, Lee Deutch, koja je stradala zbog svog židovskog porijekla. Nakon filma smo održali i radionicu o razbijanju predrasuda i stereotipa te smo raspravljali o uzrocima različitih društvenih predrasuda. Neizbježni su bili i ulomci iz Dnevnika Anne Frank, najpotresnijeg svjedočanstva stradanja nevinih u ratnim sukobima. Gledali smo gledali i isječke o logoru Auschwitz https://youtu.be/dOxMt04fHwg, a istraživali smo i tko su pravednici među narodima te smo gledali isječke iz filmove koji se bave tematikom stradanja u Drugom svjetskom ratu. Proučavali smo sinopsis i knjigu snimanja Dnevnika Diane Budisavljević redateljice Dane Budisavljević koji je snimljen prema dnevniku koji je vodila Diana Budisavljević, a dnevnik opisuje akciju spašavanja više od 10.000 srpske pravoslavne djece iz logora Nezavisne Države Hrvatske. Imali smo i zadatak istražiti koja se književna djela bave temom stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu i čitali smo ulomke iz nama najzanimljivijih djela. Uz to smo proučavali i govore mržnje u našoj okolini na grafitima te smo komentirali važnost prihvaćanja različitosti.

Zašto ćemo nastaviti obilježavati?

Misao jedinog preživjelog člana obitelji Frank, Otta Franka nam je vodilja i za budućnost: „Ne možemo promijeniti što se dogodilo. Jedino što možemo je učiti iz povijesti i shvatiti što znači diskriminacija i progon nevinih ljudi. Moje je mišljenje da svatko ima dužnost boriti se protiv predrasuda.”